Novosti

Iz života Hiže

Članci, najave i priče iz svakodnevnog života udruženja.

  • NA KUTIJI PIŠE „DRAVA“

    5. novembar 2026

    NA KUTIJI PIŠE „DRAVA“

    Pjesma je prešla iz jednog glasa u drugi i vratila se duža za nekoliko hiljada stihova. Pjevač koji ju je prvi otpjevao prepoznao je priču, ali je u njoj čuo i mnogo toga što sam nije kazao.

  • GLAS IMAMA IZ SRPSKIH LOGORA SMRTI

    2. novembar 2026

    GLAS IMAMA IZ SRPSKIH LOGORA SMRTI

    Ruvejd-ef. Jahić u dopunjenom izdanju knjige „Od logora do slobode“ svjedoči o jedanaest mjeseci zatočeništva, stradanju svojih džematlija i borbi za povratak na Divič. Prvo predstavljanje knjige bit će održano u džamiji na Diviču u subotu, 7. novembra, poslije akšam-namaza.

  • NEĆU OPONAŠATI PUTNIKE

    30. oktobar 2026

    NEĆU OPONAŠATI PUTNIKE

    Jedan izvještaj za francuskog ministra prosvjete sačuvao je trag o darovanim knjigama, romanima u Fojnici i neimenovanom mladiću pred gomilama svezaka. Do njega me dovela rečenica u starom Glasniku.

  • PJESMA JE STIGLA PRIJE SMRTI

    22. oktobar 2026

    PJESMA JE STIGLA PRIJE SMRTI

    Čovjek može pružiti ruku strancu dok njegovo ime već putuje krajevima u koje sam nije stigao. Jedan takav susret ostao je zabilježen na putu prema Kamengradu.

  • IME IZ IMPRESUMA

    19. oktobar 2026

    IME IZ IMPRESUMA

    Prije nego što knjiga stigne do čitaoca, nad njenim rečenicama zastane još nečiji pogled. Ponekad se cijeli razgovor povede zbog dva navodnika.

  • MAKAR JEDNU RIJEČ

    19. oktobar 2026

    MAKAR JEDNU RIJEČ

    Oktobarsko sjećanje na Isnama Taljića i savjet koji mi je ostao nakon jedne promocije. Završeni roman treba pustiti da odleži, pa mu se vratiti — makar zbog jedne riječi.

  • PAPIR MEĐU KNJIGAMA

    19. oktobar 2026

    PAPIR MEĐU KNJIGAMA

    Među knjigama jednog čovjeka sačuvao se papir o drugom. Na njemu je ostalo zapisano šta je radio kada je i sam ostao bez svojih knjiga.

  • OPANCI SU BILI NJEGOVI. I PARIZ JE BIO NJEGOV.

    17. oktobar 2026

    OPANCI SU BILI NJEGOVI. I PARIZ JE BIO NJEGOV.

    Munja na trenutak otkrije planinu, pa je vrati mraku. Kako takvu svjetlost zadržati na platnu?

  • SEMEZDINU MEHMEDINOVIĆU GODIŠNJA NAGRADA DRUŠTVA PISACA BiH

    10. oktobar 2026

    SEMEZDINU MEHMEDINOVIĆU GODIŠNJA NAGRADA DRUŠTVA PISACA BiH

    Književnik Semezdin Mehmedinović dobitnik je Godišnje nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, za knjigu Mali roman o tišini, objavljenu u izdanju Buybooka.

  • KNJIGA PRIJE KORICA

    8. oktobar 2026

    KNJIGA PRIJE KORICA

    Prije nego što su postale roman na polici, „Uhode“ su bile rukopis koji je Derviš Sušić dao drugom piscu da pročita. Jedno sačuvano pismo Meši Selimoviću otvara mali, gotovo nevidljivi prostor iza nastanka knjige.

  • KAD KNJIGE OSTANU

    4. oktobar 2026

    KAD KNJIGE OSTANU

    Prvu je zazidao da je sačuva. Drugu je počeo stvarati onda kada više nije imao ni svoju kuću.

  • GRKINJA — BRDO KOJE JE SAČUVALO PRIČU

    1. oktobar 2026

    GRKINJA — BRDO KOJE JE SAČUVALO PRIČU

    Čovjek je nestao, grob je nestao pod vodom, a riječ je ostala u toponimu. Iznad Drinjače uzdiže se veliko brdo koje ljudi odavno zovu Grkinja. Ime je ostalo. Ko ga je prvi izgovorio i kada, danas vjerovatno niko ne može sa sigurnošću reći. Ali uz njega je među ljudima živjela i priča. Priča o čovjeku kojeg nisu zapamtili po imenu. Zapamtili su ga jednostavno kao — Grka.

  • POSLJEDNJA RIJEČ

    30. septembar 2026

    POSLJEDNJA RIJEČ

    TRAGOVI PUTNIKA KROZ BOSNU Evlija Čelebija, 1664.

  • Husein – Kapetan Gradaščević — čovjek iza imena zmaj od Bosne

    28. septembar 2026

    Husein – Kapetan Gradaščević — čovjek iza imena zmaj od Bosne

    Historija ga je zapamtila po vojsci, pobuni, Bosni i imenu koje je postalo veće od čovjeka koji ga je nosio. Zmaj od Bosne. Ali nekoliko kilometara od Gradačca postojalo je jedno mjesto koje o Husein-kapetanu govori sasvim drugim jezikom. Zvalo se Čardak.

  • „LITERATURA SRCA“ — JEZIK KOJI JE KRLEŽA ČUO U BOSNI

    23. septembar 2026

    „LITERATURA SRCA“ — JEZIK KOJI JE KRLEŽA ČUO U BOSNI

    Postoje rečenice koje čovjek izgovori u razgovoru, a one nastave živjeti mnogo duže od razgovora u kojem su nastale. Jednu takvu rečenicu Enes Čengić zapisao je 13. marta 1976. godine. Razgovarao je s Miroslavom Krležom o književnosti i jeziku. Krleža je najprije govorio o Andriću. Rekao je da je njegov jezik izvanredan. A onda je dodao: „Za mene je najljepši naš jezik – jezik bosanskohercegovačkih Muslimana.“ Nije se zaustavio na toj rečenici. Počeo je nabrajati pisce: Skendera Kulenovića, Derviša Sušića, Mešu Selimovića, Aliju Isakovića, Nametka. Spomenuo je i muslimanske pisce koji su se javljali mnogo ranije. A onda je za spoj tog jezika i književnog dara pronašao dvije riječi: „literatura srca“.

  • Hadži Lojo — čovjek koji je postao veći od vlastite biografije

    20. septembar 2026

    Hadži Lojo — čovjek koji je postao veći od vlastite biografije

    U jednim zapisima ostao je buntovnik, nasilnik i fanatik. U narodnom pamćenju postao je junak otpora. Između tih slika živio je Salih Vilajetović, Sarajlija čije je ime 1878. godine postalo jedno od najprepoznatljivijih imena otpora austrougarskoj okupaciji Bosne.

  • Busen s Branjeva — kada ljudi odu, a riječi ostanu.

    18. septembar 2026

    Busen s Branjeva — kada ljudi odu, a riječi ostanu.

    Jedan čovjek odnio je iz Bosne busen zemlje i čuvao ga do smrti. Ljudi među kojima je rođen ostali su iza njega. Nestalo je i selo kakvog ga je poznavao. Ali možda ponešto s Branjeva nije otišlo s njegovim stanovnicima.

  • Crkva bosanska — gdje su se okupljali i molili njeni krstjani

    15. septembar 2026

    Crkva bosanska — gdje su se okupljali i molili njeni krstjani

    O Crkvi bosanskoj ostali su srednjovjekovni dokumenti, imena njenih djedova, gostiju, staraca i krstjana. Znamo da je stoljećima bila prisutna u političkom i duhovnom životu Bosne. Ali jedno naizgled jednostavno pitanje još uvijek nema jednostavan odgovor:

  • Ali-paša Fidahić — zvornički kapetan koji je ostao uz Zmaja od Bosne

    14. septembar 2026

    Ali-paša Fidahić — zvornički kapetan koji je ostao uz Zmaja od Bosne

    Ali-paša Fidahić nije bio samo čovjek iz sjene Zmaja od Bosne. Iza njegovog imena ostali su sukobi, prijateljstvo, predanja i jedna priča koju historijski dokumenti ne mogu sasvim objasniti.

  • 12. septembar — Dan bosanskog svitanja

    12. septembar 2026

    12. septembar — Dan bosanskog svitanja

    Dana 12. septembra 1831. godine Bosna je jasno iskazala težnju da sama odlučuje o svojoj sudbini. Uz Husein-kapetana Gradaščevića stajali su brojni bosanski prvaci, među njima i zvornički kapetan Ali-beg Fidahić — čovjek čija nas priča vodi i prema književnosti, u vrijeme u kojem je smješten roman „Dah u vremenu“.

  • „Crn oblak“ – nova knjiga Mehmeda Đedovića

    9. septembar 2026

    „Crn oblak“ – nova knjiga Mehmeda Đedovića

    Iz štampe je izašla „Crn oblak“, nova knjiga bosanskohercegovačkog književnika Mehmeda Đedovića. Riječ je o djelu koje kroz snažnu pripovjedačku prozu povezuje različita vremena, ljudske sudbine i iskustva, potvrđujući autorovu dugogodišnju posvećenost priči kao jednom od temeljnih oblika književnosti.

  • Objavljen roman „Ja špijun“ Azira Šabića

    2026

    Objavljen roman „Ja špijun“ Azira Šabića

    Iz štampe je izašao novi roman Azira Šabića „Ja špijun“, književno djelo koje čitaoca uvodi u svijet sjećanja, ratnog iskustva, obavještajnog sistema i čovjeka koji se mnogo godina poslije mora suočiti s vlastitom prošlošću.