PAPIR MEĐU KNJIGAMA

TRAGOVIMA BOSANSKE RIJEČI

PAPIR MEĐU KNJIGAMA

U biblioteci Rame Mehmedovića, koju nakon njegove smrti čuvaju sinovi, pažnju mi je privukao jedan papir. Ramo je svoju biblioteku počeo obnavljati tokom rata, nakon što je prvu izgubio. O tim knjigama i ljudima koji ih danas čuvaju već smo pisali na stranici Hiže. Ovoga puta zastao sam nad dokumentom s njegovim potpisom.

Na vrhu je zaglavlje muhadžirskog džemata u Siminom Hanu i datum: 15. juni 1995. godine. Ispod nekoliko redova pisanih mašinom, pečat i potpis imama Rame Mehmedovića.

Sin kod kojeg sam bio nije znao kojim je povodom dokument izdat. Fotografisao sam ga.

Papir govori o Hifziji-ef. Suljkiću.

POTVRDA IZ SIMINOG HANA

U prvoj rečenici Hifzija je predstavljen kao penzionisani profesor i muhadžir iz Zvornika. Slijedi sažeto svjedočenje o ranijim zatvaranjima, osudama i zabranama rada u Islamskoj zajednici. Potpisnik piše da je objavljivao članke vjerskog karaktera zbog kojih je kažnjavan.

A onda, pri kraju, stoji da sada, kao muhadžir, povremeno održava predavanja na tuzlanskom području, prema ukazanoj potrebi.

Ne znamo kome je ta potvrda bila potrebna ni gdje je trebala biti predata. Znamo da je u junu 1995. neko smatrao potrebnim zapisati ko je Hifzija Suljkić, kroz šta je prošao i šta još radi. List je ostao među knjigama čovjeka koji ga je potpisao.

U godinama prije toga Hifzija je i sam sastavljao zapise iz kojih se moglo saznati ko je neko bio, gdje je živio, šta je podigao i šta je ostavio iza sebe.

NIŠAN U BAŠČI

Kada je 1978. godine srušena Namazđah-džamija u Zvorniku, Hifzija Suljkić bio je njen posljednji imam.

U haremu džamije bio je ukopan Osman-ef. Abdić, muderis iz Gračanice koji je kratko službovao u Zvorniku i ondje umro 1867. godine. Prema podatku koji Šefko Sulejmanović prenosi pozivajući se na Suljkićev zapis, Hifzija je prilikom rušenja džamije njegov nadgrobni nišan prenio u svoju bašču u zvorničkom naselju Fethija.

Džamije više nije bilo. Nišan muderisa Osmana-ef. Abdića nalazio se u imamovoj bašči.

Suljkić je o Namazđah-džamiji ostavio i pisani trag. Među njegovim radovima nalazi se tekst „Namazđah i Skela džamija u Zvorniku“, objavljen 1985. godine. O jednoj od tih džamija pisao je čovjek koji je u njoj služio, poznavao njenu svakodnevicu i dočekao njeno rušenje.

ISPOD DRUGOG IMENA

Hifzija je rođen 1925. godine u Gvozdevićima, današnjim Džebarima kod Živinica. Školovanje ga je vodilo kroz medrese u Tuzli i Sarajevu, a potom i studij arapskog i turskog jezika i književnosti u Prištini. Veliki dio života proveo je u Zvorniku.

U njegovim radovima susreću se džamije i medrese, tekije i turbeta, vakifi, imami i učitelji. Uz njih su ženidbeni običaji, ženska nošnja, narodne pjesme i poslovice. Zapisivao je i ono što se moglo saznati od ljudi, dok su još postojali oni koji pamte.

Ipak, njegovo ime nije uvijek stajalo ispod onoga što je napisao.

Objavljeni prikazi njegova života i rada govore o pritiscima zbog kojih su pojedini tekstovi izlazili pod pseudonimima. Mustafa Sulejmanović i Ibn Hasan bili su među imenima kojima se služio. Rad „Džamija na Kušlatu“, objavljen 1984. godine, u kasnijoj se literaturi navodi pod potpisom Ibni Hasan, uz razjašnjenje da je riječ o Hifziji Suljkiću.

Čovjek koji je bilježio imena drugih ponekad je morao skloniti vlastito.

SEDAM HILJADA NASLOVA

Uz pisanje je prikupljao knjige. Njegova zvornička biblioteka, prema prikazu Bilala Hasanovića, sadržavala je više od sedam hiljada naslova: štampana djela, orijentalne rukopise i islamsku periodiku.

Hasanović bilježi da je početkom rata 1992. biblioteka odvezena u nepoznatom pravcu. U vrijeme kada je pisao svoj prikaz, 2011. godine, njena sudbina još nije bila poznata.

Hifzija je stigao u Tuzlu. Knjige je počeo prikupljati ponovo.

Izvori navode da je biblioteku uspio obnoviti samo djelimično. Bošnjački institut danas ga navodi među darovaocima građe svojoj biblioteci, ali taj podatak ne objašnjava kada je darovanje obavljeno niti iz koje zbirke knjige potječu. Sudbina odnesene zvorničke biblioteke time nije razjašnjena.

MAJ I JUN 1995.

Mjesec prije nego što će Ramo Mehmedović potpisati potvrdu iz Siminog Hana, u kalesijskom listu „Zeman“ objavljen je jedan Suljkićev tekst. Bibliografska bilješka u Sulejmanovićevu radu upućuje na broj od 10. maja 1995. godine i stranicu 14.

U junu potvrda bilježi da povremeno održava predavanja.

Ta dva traga ostala su na različitim mjestima: jedan u novinskom broju na koji se kasnije pozvao istraživač, drugi na listu sačuvanom u privatnoj biblioteci. Oba pripadaju ratnoj godini u kojoj je Hifzija živio daleko od svoje kuće i izgubljenih knjiga.

Nastavio je pisati i predavati.

KNJIGE KOJE MOŽEMO OTVORITI

Hifzija Suljkić umro je u Tuzli 2002. godine i ukopan je u rodnim Džebarima. Njegova porodica i prijatelji učestvovali su u sabiranju tekstova koji su 2007. objavljeni u tri knjige, u izdanju Bosanske medijske grupe i Medžlisa Islamske zajednice Zvornik.

U njima su ponovo okupljeni radovi rasuti po novinama i časopisima, među njima i oni objavljeni pod drugim imenima. Čitalac danas može otvoriti knjigu i potražiti zapis o zvorničkoj džamiji, medresi, običaju ili čovjeku.

A jedan kratak zapis o samom Hifziji sačuvan je u biblioteci Rame Mehmedovića.

Na njemu datum iz ratne 1995, pečat i potpis. Pri kraju, rečenica da povremeno održava predavanja, prema ukazanoj potrebi.

IZVORI I TRAGOVI ZA DALJE ČITANJE

Dokument muhadžirskog džemata u Siminom Hanu, 15. juni 1995, potpisnik imam Ramo Mehmedović. Sačuvan u njegovoj porodičnoj biblioteci; fotografisao Azir Šabić. Povod izdavanja dokumenta nije poznat.

Podaci o pronalasku dokumenta i čuvanju biblioteke: neposredno iskustvo i kazivanje Azira Šabića.

Šefko Sulejmanović, „Podrinjska medresa u Zvorniku“, Kapija, godišnjak Behram-begove medrese u Tuzli, 2015, str. 81–103. Za podatak o prenesenom nišanu autor upućuje na: Hifzija Suljkić, Islamska baština u Bosni i Hercegovini i njenoj okolini, Sabrani tekstovi, knjiga II, 2007, str. 63.

Bilal Hasanović, „Sabrani radovi Hifzije Suljkića“, Zbornik radova Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, br. 9, 2011, str. 281–295.

Refik Bulić, „Čuvari bosanske baštine: Sto godina od rođenja Hifzije ef. Suljkića“, Bosnistika, 9. septembar 2025.

Medžlis Islamske zajednice Zvornik, „Knjige u izdanju Medžlisa Zvornik“ — podaci o trotomnom izdanju Sabranih tekstova iz 2007.

Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, podaci o biblioteci i darovanim privatnim zbirkama.

FOTOGRAFIJE I VIZUELNI IZVORI

Dokument iz porodične biblioteke Rame Mehmedovića, datiran 15. juna 1995. godine. Fotografija: Azir Šabić.