NEĆU OPONAŠATI PUTNIKE

TRAGOVIMA BOSANSKE RIJEČI

REČENICA U GLASNIKU

U Glasniku iz 1969. godine zaustavila me rečenica jednog francuskog putnika:

„Neću oponašati putnike koji sude o jednom narodu na osnovu razgovora što su ga vodili sa izvjesnim brojem kočijaša, krčmara i žandara.“

Napisao ju je Henri Massieu de Clerval, koji je Bosnom putovao 1855. godine. U nastavku govori o muslimanima koje je susretao po hanovima i putevima. Njegove odabrane opise i zapažanja predstavio je Ibrahim Kemura u tekstu „Bosna i muslimani u očima jednog posmatrača iz sredine XIX stoljeća“.

Čitanje tog teksta potaklo me da potražim cjeloviti izvještaj. Objavljen je u Parizu 1856. godine, kao izvještaj francuskom ministru prosvjete o posjeti bosanskim franjevačkim samostanima. Među njegovim stranicama našle su se i biblioteke u Kreševu, Fojnici i Kraljevoj Sutjesci.

KNJIGE JEDNOG DAROVAOCA

Clerval piše da je pažljivo pregledao biblioteke u Kreševu i Fojnici. Kreševska mu je bila zanimljivija za istraživanje historije i stare književnosti zemlje kroz koju je putovao. Velikim dijelom nastala je, navodi, darovima fra Andrije Kujundžića, nekadašnjeg provincijala i tadašnjeg gvardijana samostana.

O Kujundžiću govori kao o čovjeku istaknutom po obrazovanju i karakteru, naročito upućenom u staru književnost svoje zemlje. Na policama nalazi gotovo potpunu zbirku latinskih i italijanskih djela o crkvenoj i svjetovnoj historiji Ilirije, objavljenih tokom prethodna dva stoljeća.

Putnik zatim bilježi i teškoću pri korištenju te zbirke: knjige su, prema njegovoj ocjeni, vrlo loše raspoređene, a katalog manjkav. Iza mnoštva naslova koje je pregledao ostalo je zapisano i ime čovjeka čiji su darovi biblioteku uvećali.

ROMANI U FOJNICI

Fojnička biblioteka bila je veća i bogatija, ali za Clervalova historijska i filološka interesovanja manje značajna po sastavu. U njoj pronalazi glavne italijanske i francuske klasike, mnoštvo novijih djela, pa čak i romane Waltera Scotta.

Među djelima o historiji i jezicima u bosanskom samostanu stajali su i romani škotskog pisca.

Navodi i veliki Meninskijev rječnik te nekoliko novijih publikacija iz Zagreba i Beograda. Knjige su u Fojnici, piše, raspoređene po oblastima, dok je izrada kataloga tek započela.

O rukopisima je dobivao manje određene odgovore. Domaćini su mu spominjali vrijedne zapise, ali neke od njih, uprkos molbama, nije uspio vidjeti. Pokazali su mu čuveni dokument Mehmeda II, koji se čuvao u Fojnici. Uz opis građe ostavio je i pohvalu njihovom srdačnom gostoprimstvu.

DVIJE SOBE KNJIGA

U Kraljevoj Sutjesci zatekao je drugačije stanje. Velike gomile knjiga ispunjavale su dvije prostrane sobe. Po njima je zaključio da biblioteka posjeduje znatan broj svezaka, ali o njenom sastavu nije mogao steći potpunu sliku.

Jednom vrlo inteligentnom mladiću, kako ga opisuje, povjereno je da taj nered sredi. U izvještaju za Pariz ostao je zabilježen njegov zadatak: srediti knjige koje su ispunjavale dvije prostrane sobe.

IZVORI I TRAGOVI ZA DALJE ČITANJE

H. Massieu de Clerval: „Rapport adressé à Son Excellence Monsieur le Ministre de l’Instruction publique sur une mission en Bosnie, accomplie en 1855“, Archives des missions scientifiques et littéraires, sv. V, Pariz, 1856, str. 16–48. Opisi biblioteka i rukopisa na str. 33–34. Digitalizirani primjerak: Harvard University / Google, dostupan preko Internet Archivea.

Ibrahim Kemura: „Bosna i muslimani u očima jednog posmatrača iz sredine XIX stoljeća“, Glasnik, XXXII/1969, br. 9–10, str. 418–424. Početni citat prenesen je prema fotografiji stranice iz primjerka u vlasništvu Azira Šabića.

Massieu de Clerval: „Putovanje u Bosnu 1855“, prijevod Muhameda Nezirovića, Život, br. 5, Sarajevo, 1979, str. 585–608. Naveden kao bibliografski trag za dalje čitanje; taj prijevod nije korišten za citiranje odlomaka o bibliotekama.

FOTOGRAFIJE I VIZUELNI IZVORI

Naslovna fotografija prikazuje Glasnik iz 1969. godine iz lične zbirke Azira Šabića. Fotografija: Azir Šabić.