Mirsad Kunić

Književni kritičar

Mirsad Kunić

Književni historičar, kritičar i redovni profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Njegov naučni i kritičarski rad posebno je usmjeren na bošnjačku usmenu književnost, krajišku epiku, odnos usmene i pisane književnosti, kulturno pamćenje i identitet.

Biografija

Mirsad Kunić rođen je 20. aprila 1960. godine u Tuzli. Diplomirao je 1984. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za južnoslovenske književnosti. Magistrirao je 2002. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu s temom „Epski junak Budalina Tale“, a doktorirao 2007. godine s disertacijom „Oblikovanje likova u bošnjačkoj krajiškoj epici“. Redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje predaje usmenu književnost. Kao dobitnik Fulbright stipendije boravio je tokom akademske 2006/2007. godine na Harvard University, gdje je istraživao čuvenu Milman Parry Collection of Oral Literature. Obavljao je i dužnost vršioca dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, a djelovao je i kao ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona. Autor je više knjiga i velikog broja naučnih, književnohistorijskih i književnokritičkih radova.

Književna kritika i esejistika

Kunićev naučni i književnokritički opus prvenstveno je vezan za usmenu književnost, posebno bošnjačku krajišku epiku i njene junake. Autor je knjiga „Epski junak Budalina Tale“, „Usmeno pamćenje i zaborav“, „Teme iz usmene književnosti“ i „Čitanje Parryjeve zbirke“. Njegov rad obuhvata proučavanje epskih junaka poput Budaline Tale, Mustaj-bega Ličkog, Đerzelez Alije i drugih figura bošnjačke usmene tradicije, ali i analize književnih djela Meše Selimovića, Derviša Sušića, Envera Čolakovića, Skendera Kulenovića i drugih autora. Objavljivao je naučne radove, eseje, prikaze i književne kritike u časopisima Behar, Razlika/Differance, Život, Pregled, Ostrvo, Bosanski jezik, Gradovrh, DHS i drugim publikacijama.

Područja interesovanja

U središtu njegovog istraživačkog interesa nalaze se usmenost i pamćenje, bošnjačka epika, odnos centra i granice, oblikovanje književnog i kulturnog identiteta, epski junak, odnos historije i pripovijesti te preplitanje usmene i pisane književnosti. Posebno mjesto zauzima Parryjeva zbirka usmene književnosti, jedna od najznačajnijih zbirki južnoslavenske usmene epike, koju je neposredno istraživao na Harvardu.

Kritičarski pristup

Kunićev kritičarski i naučni pristup spaja književnohistorijsku analizu, teoriju književnosti, folkloristiku i kulturalna istraživanja. Književni tekst i usmenu pjesmu ne posmatra izolirano, već u odnosu prema historiji, kolektivnom pamćenju, identitetu i kulturnom prostoru u kojem nastaju. Posebno se izdvaja njegovo proučavanje književnog lika kao složene konstrukcije, kao i analiza načina na koji usmena tradicija prelazi u pisanu književnost.

Profesionalni angažman

Mirsad Kunić redovni je profesor na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Bio je vršilac dužnosti dekana ovog fakulteta, učestvovao je u brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima i projektima te je član Međunarodnog društva za izučavanje usmene tradicije. Kao Fulbright stipendista istraživao je Milman Parry Collection of Oral Literature na Harvard University. Član je uredništva časopisa „Bosanski jezik“, a uključen je i u redakcijske i naučne projekte posvećene bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj književnosti.

Bibliografija

Izabrani književnokritički i stručni radovi

1998

Sto godina bošnjačkog romana

Behar, br. 38

2001

Karnevalski junak Budalina Tale

Razlika / Differance, br. 1

2001–2002

Bosanska paradigma – šta je to?

Razlika / Differance, br. 2

2003

Vrijeme u bošnjačkoj epici

Razlika, br. 5

2004

Uvođenje lika u polje interpretacije – epski junak Budalina Tale

Život

2004

Tragička krivica Hasanaginice u rodnim i diskursivnim relacijama

Pregled

2005

Slika drugog u putopisima Ivana Frane Jukića

Ostrvo, br. 4

2005

Krajišnice – pjesme o junacima sa granice

Almanah, br. 31–32

2006

Husein-beg Gradaščević u usmenoj književnosti

Diwan, br. 19–20

2008

Povijest i pripovijest: Preklapanja historiografskog i usmenopripovjednog diskursa na primjerima bošnjačke epike

Ostrvo, br. 8–9

2010

Ženski likovi u romanu „Derviš i smrt“

Bosanski jezik

2010

Pjevači priča – kreatori i čuvari usmene tradicije

Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

2010

Mustaj-beg Lički – kralj Artur krajiške epike

Godišnjak BZK Preporod

2010

Junaci krajiške epike u fokusu književne kritike

Život

2011

Konstrukcija nacionalnog identiteta u bosanskohercegovačkoj književnosti – bošnjačka komponenta

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

2012

Usmenoepska dimenzija junaka Đerzelez Alije

Gradina

2012

Epski junak Budalina Tale u nekim djelima Derviša Sušića

Sarajevski filološki susreti

2012

Problem ruba i centra u bošnjačkoj epici – o krajiškom/graničnom identitetu još jednom

Bosanskohercegovački slavistički kongres

2013

Dva Đerzeleza – Čolakovićev i epski

Behar

2015

Bašagićeva rukopisna zbirka narodnih pjesama „Narodno cvijeće IV“

Godišnjak BZK Preporod

2017

Izazovi i perspektive društvenih i humanističkih studija

Društvene i humanističke studije – DHS

2018

Subverzivni identiteti u bošnjačkoj usmenoj epici

Društvene i humanističke studije – DHS

2020

Iskustvo boli i smrti u bošnjačkoj usmenoj poeziji

Forum Bosnae

2024

Many Deaths of Mustaj Beg of Lika

Singers and Tales in the Twenty-First Century, Milman Parry Collection of Oral Literature, Harvard University